Zbirka prica i razmisljanja bez kronoloskog reda
lunoprof
Blog - ožujak 2014
srijeda, ožujak 26, 2014
 

Demokracija nije jednoznacno definirana i posve objedinjena "parlamentarizmom" kao pojmom.

 

Naoko banalna tvrdnja no istodobno vrlo aktualna tema iz svakidasnje politicke prakse. Parlamentarna, odnosno posrednicka demokracija "bira" povjerenike sa zadacom upravljanja drustvom u nekom periodu. Ipak, nikada im nije bilo predodredeno da su samo oni ti koji trebaju upravljati, da su jedini mjerodavni, da je njihovo misljenje ili stav najadekvatniji, a posebno nikada nije znacilo da su nezamjenjivi.

Obzirom da su politicki odabranici, bas oni koje "demokracija" dovodi na ceono mjesto nekog drustva, u stvari jedinstvena pojava upravljaca u drustvu, ona koji se predlaze i na koncu biva odabrana, a bez da je itko prethodno postavio zahtjeve za osnovnim predispozicijama u znanju, iskustvu, inteligenciji....

Obzirom da su politicki odabranici upravo oni koji upravljaju danasnjim drustvom, a bez ikakve obveze prema osobnoj, materijalnoj ili moralnoj odgovornosti....

Obzirom da je "drustvena odgovornost" ili "politicka odgovornost", moralni integritet osobe, etika postupanja i svakodnevnog ponasanja nesto sto je odavno nestalo kao kultura zivljenja u upravljackim krugovima....

Obzirom da je vlastita procjena mogucnosti nepoznata kao kriterij kandidature, dapace, praksa kaze kako je upravo nesposobnost shvacanja zahtjeva i poslova za koje se prijavljuju, uz uvrijezenu "slobodu" od posljedica cinjenja, upravo uzrok velikom broju kandidata...

.....

Direktna demokracija ili mehanizmi parlamentarne demokracije koji omogucavaju korekciju "odabranika" u nekoj partikularnoj odluci ili u citavom politickom djelovanju postaju nuznost opstanka citavog drustva, onog koji ovisi o "upravljacu" tj. "upravljackim strukturama".  Administrativne mjere su svakako nedovoljne i na zalost toliko komplicirane zbog svog apsolutnog i neostvarivog cilja rjesavanja "svake" situacije i problema da su postale dodatna otegotna okolnost organizacije drustva. Potpun izostanak osobne odgovornosti "upravljaca" za svoje odluke ili ne-odluke doveo je drustvo do apsurdne situacije, one u kojoj je moc odlucivanja i upravljanja dana u ruke "neodgovornima" i "nesposobnima", onima koji bez problema sustavno "biraju" izmedu sebe negativnom selekcijom, stiteci vrh svoje grupacije od unutrasnje konkurencije. Visegodisnja praksa dovela nas je upravo ovdje gdje jesmo.. nigdje i bez izgleda za dalje..

Promjena u razmisljanju nuznost je opstanka drustva kakvog poznajemo, malo boljeg ili malo losijeg, no svakako poprilicno civiliziranog. Na politickim strankama i nadasve njihovim clanovima je da se probude jedno jutro ne-mamurni od svoje politicke opsesije "datoscu" koju nikad nisu ni imali niti je predvidena nekih davnih dana za taj sustav. Gradanima takoder predstoji neko doba "burnih jutara" u kojima moraju odluciti da li zele zivjeti u poznatoj civilizaciji ili se vratiti u neku davnu, onu u kojoj su se nasi preci svaki dan pitali kako li ce prezivjeti do zalaska sunca.. a nakon kojeg ce se skriti u duboku pecinu..

Kad politicke grupacije pocnu svoje odluke shvacati osobno, kad politicari svoje stavove pocnu zastupati sa osobnim integritetom .. tek onda mogu doci do stanja u kojem ce kritika politickog djelovanja stranke ili stranackog odabranika biti upravo njima upucena. Prilika za "osobnom uvredom" odabranim vijecnicima, gradonacelnicima, skupstinarima ili sabornicima biti ce dana tek onda kad i njihovo djelovanje bude u skladu sa "osobnim posljedicama" vlastitih cinjenja. Do tada je takvo ponasanje tragikomedija naseg doba..

....koje nas svih, na moju veliku zalost, na kraju predstave smijeha i apsurda vodi samo u propast..

.

.

.

.

.

ps

ili u pricu o "trazenju najbolje lokacije za javni WC konsenzusom" bez imalo promisljanja o adekvatnosti izrecenog..

.

.

.

.

 

Luna

.

.

.

lunoprof @ 12:08 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare
nedjelja, ožujak 16, 2014
strahStrah, jedino cega se moramo bojati?..

Sloboda je ono sto je meni sveto u zivotu. Ne neka posebna, uzvisena ili anarhisticna sloboda. Moja sveta sloboda je ona, koja mi daje pravo na vlastito Ja. Na individuu koja je sposobna odlucivati, razmisljati, sanjati i onda snositi posljedice svega toga. Dobro mi to ide, cini mi se, makar sam par puta vec dobro lupnula glavom u zid. No zid nije nikad bio nepremostiv. Ili je puko ili su se vrata negdje odskrinula. Dobro, malo je i glava nastradala, no tri puta puhnes, pa prode.

Radost zivota je ono sto tjera dalje, onih stotinu stvari koje jos nisi stigao napraviti, dati ili primiti. Jako bitno, naci radost u davanju. Ona je kudikamo snaznija od one kad primamo. Davati, a  ostati svoj.

Postivati ljudske norme, ali ne biti im rob. To bi bila slijedeca bitna stvar za slobodu Individue. Ne bojati se svojih zelja i htjenja, shvatiti da ono sto je tebi dobro i ispravno, nekom drugom ne mozes postavljati kao pravilo. Shvatiti kako ste oboje u pravu, jer nema apsolutne i univerzalne ispravnosti. Ispravnost je individualna.

Ne bojati se sebe, svoje nemoci, neuspjeha. Nema uspjeha i neuspjeha ako imas svoje Ja, ako znas sto ti je najbitnije u zivotu. Davno sam shvatila kako je imati sebe i dati sebe, osnova koja brise strah od nepoznatog, nedokucenog. Jer kamo god da ides, i kamo god stigao, ostaje jedna poznata stvar, a to si ti, Individua. Ako ona nestane, nemas nista. Izbrisana ti je radost zivota, htijenja, zelje, sreca. Nema nikog oko tebe, ako nema tebe samog. 

Okolina u kojoj zivis moze pomoci ili odmoci, no nije presudna. Zivot je u nama. U onima jako bliskima oko nas. No i oni se zrcale u nama, dakle bliski nisu okolina, to je nas slobodan odabir. Okolina je ulica, grad, drzava.. poznanici i kolege.. koji su vazni, no ni oni za Indivudu ne postoje ako nema  nje same bar malo. Stvarno slobodna osoba bira ili mijenja svoju okolinu,  vec kako je prilika. Slobodan covjek voli kad se o njemu netko brine, ne sputavajuci ga bespotrebnim i glupim uzusima. Uzusima postavljenim da bi postajali, a ne zato sto imaju stvarnu vrijednost, eticku i moralnu, ljudsku.

slobodaIntervju sa Z. Baumanom sam odavno i vise puta citala, vracajuci se i odlazeci zamisljena, pa se ponovo vracajuci temi ili nekoj svojoj digresiji na nju. Danas mi se cini jos aktualniji nego tada. Beskrajno razmisljanje o slobodi i strahu. I znam kako je u pravu. Sloboda je strasna. Sloboda je strah za mnoge koji nemaju dovoljno "ja". Individualnost je uzas zivota, beskrajna samoca za neslobodne duse.  Sto sutra? ..ako sutra nema pravila, a nema ih tko ni postaviti. Sto danas? Ciji sam, ako nisam svoj? Pripadnost necem daje odredenje koje neslobodnima nedostaje. Sputavanjem u okvire propisane zajednicom (drzavom) dobivaju potreban identitet. Identitet "kolektivnog Ja". Svrhu postojanja, nacin zivota, razmisljanja. Krivca za promasaje. "Udruzeno Ja" je snaznije od "Izgubljenog Ja". Strah od vlasite greske se gubi, a sloboda sputanih raste. Postoji netko tko se brine o strahovima, zajednica. Nacija, drzava, grad.. ulica.. uvrijezeno drustvo. "Kolektivna odgovornost" dobrovoljnim otudenjem osobne slobode brise strah od osobne greske. Tako se strah od djelovanja i odgovornost nakon djelovanja rasprsuje i sputan covjek postaje kolektivno slobodan, ako takva sloboda uopce postoji. No mnogi ju vole, a ono sto se voli, postoji.

Strah je ono cega se trebamo bojati. On je taj koji nas sputava.

Kad uspijemo pronaci stvarni uzrok vlastitog straha mozemo poceti borbu za slobodu u tom jednom segmentu zivota. Pobjede nad vlastitim strahovima beskrajno su teske i nevjerojatno mamljive. Svaka slijedeca nosi novi djelic nesputanosti i slobode, ali i nove obaveze prema vlastitom "Ja". Bitno je znati svoju mjeru izdrzljivosti, dobro procjeniti tempo po svojim mocima. Bitno je imati "vlastito Ja" prije nego krenes u bitku za "slobodno vlastito Ja".

Strah je ono cega se trebamo bojati. On je taj koji nas sputava.

Sloboda je slatka i opojna, ali samo za one koji su sasvim sigurni u posjedovanje "vlastitog Ja".

Za sve ostale postoji sreca u "kolektivnoj slobodi", koja daje sputano vlastito ne-ja, ali i slobodu od potpune odgovornosti prema sebi i okolini.

 

 

 

 

.

.

 

 

Luna

 

.

lunoprof @ 17:07 |Komentiraj | Komentari: 6 | Prikaži komentare
subota, ožujak 8, 2014
 

Supetrvs hoteli duguju Gradu Supetru za:

1. boravišnu pristojbu: 467.861,00 (2010g) ...377.381,00 (2011g) ...492.892,63 (2012g)

2. Komunalnu naknadu gradu Supetru: 467.861,00 (2010g) ...175.783,61 (2011g) ...232.932,23 (2012g)

3. Turističkoj zajednici- članarina: 35.895,49 (2010g) ...7.157,73 (2011g) ...39.027,55 (2012g)

Podaci su izvadeni iz javno objavljenih financijskih izvjestaja. Iznosi su u stvari dug na kraju godine, a za 2013 jos nepoznati, no moguce još veći. Boravišne pristojbe su vlastiti izvori prihoda grada. Hoteli i ostali boravišnu pristiojbu plaćaju Turističkim zajednicama gradova i općina, a dio tih sredstava od boravišne pristojbe pripada gradu.

Na zadnjoj sjednici Vijeca Grada Supetra pojavila se tocka dnevnog reda: Otpis dugovanja, koja je odgodena za neka druga vremena. Nagadam da se radi o dugu TZ prema gradu.

Osnovano je sumnjati da je s gore navedene osnove nastao dug TZ prema Gradu Supetru.

U Zakonu o boravišnoj pristojbi određeno je kako se raspoređuju sredstva. 1. 65% sredstava turističkoj zajednici općine ili grada, od čega 30% sredstava turistička zajednica doznačuje općini ili gradu na području kojih je osnovana, i koriste se isključivo za poboljšanje uvjeta boravka turista na temelju prethodno usvojenoga zajedničkog programa općine ili grada i turističke zajednice općine ili grada, 2. 10% sredstava turističkoj zajednici županije, 3. 25% sredstava Hrvatskoj turističkoj zajednici.

Iz izvještaja revizije za grad Supetar ( 2010) vidljivo je da su za naplatu dugovanja za kom.usluge i boravišne pristojbe slali samo opomene tako da je dio sigurno otišao u zastaru iako nije smio. Kasniji iznosi jos nisu u zastari. Svpetrvs hoteli bi svakako trebali platiti svoje obveze prema Gradu Supetru i TZ bi trebala platiti svoje obveze Gradu. Sve ostalo je protuzakonito.

Sto ce se dogoditi vidjeti cemo, nadamo se javnoj informaciji od nadleznih u Gradu Supetru. 

 

 

 

 

 







lunoprof @ 13:07 |Komentiraj | Komentari: 7 | Prikaži komentare
subota, ožujak 1, 2014
lunoprof @ 14:54 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
flashHeader
geotoolbar

web tracker